MUDRO postavljanje ciljeva
okt 2025.
Postavi ciljeve MUDRO:
Kako uz jednostavan alat postaviti ciljeve. Evo o čemu se radi. Vjerovatno si čuo/la za “SMART” metodologiju postavljanja ciljeva. Ovo je nešto slično, gotovo isto, ali naša domaća verzija. MUDRO je akronim od sljedećih riječi:
M – mjerljivo
U – u određenom vremenu
D – dostižno
R – relevantno
O – određeno
Složićeš se, vrlo jednostavno za zapamtiti, a i sam akronim je lijepa riječ – MUDRO. Dosta o pojmu, hajde da ti pokažem kako bi tvoj cilj trebao izgledati. Kao primjer uzet ćemo polaganje jednog predmeta, a drugi primjer će biti polaganje određenog kolokvija. To su najčešći ciljevi koje sebi postavljamo, pa da vidiš kako to izgleda.
PRIMJER 1:
Cilj: Položiti Međunarodnu ekonomiju
M: Položena Međunarodna ekonomija sa ostvarenih više od 75 bodova
U: Položena Međunarodna ekonomija u januarsko-februarskom roku
D: Učit ću nakon svakog predavanja i vježbi, kako bih olakšao/la pripremu kolokvija
R: Polaganjem ću biti korak bliže očišćenoj godini i ostvariti 6 ECTS bodova
O: Napravit ću plan učenja kako bih lakše održao/la motivaciju i fokus
PRIMJER 2:
Cilj: Položiti sve kolokvije ovog semestra
M: Položiti sve kolokvije sa minimalnim brojem bodova
U: Položiti sve kolokvije u prvim terminima
D: Položiti polovinu kolokvija sa više od 80% bodova
R: Polaganjem kolokvija imat ću manje gradiva za ispitni rok i bolje razumijevanje naučenog
O: Svaki predmet ću pratiti na predavanjima/vježbama i redovno kod kuće prolaziti kroz gradivo kako bih bio/la spreman/a kada dođe provjera znanja
Zašto su ciljevi važni
Ranije sam objasnio kako MUDRO postaviti ciljeve, a sada ću ukratko pojasniti zašto su oni toliko bitni.
Motivacija:
Ciljevi kroz svoju privlačnost i važnost utiču na tvoju motivaciju. Ako ti je cilj samo da izađeš na kolokvij, to i nije nešto posebno zanimljivo. Ali ako sebi zacrtaš da želiš 80%+ bodova, to postaje izazovno, zanimljivo i pokreće te na akciju.
Privlačnost:
Ciljevi treba da te “rade”, da te inspirišu — nikako da stremiš nečemu što ti nije bitno. Nemoj ispunjavati ciljeve koje su drugi postavili, već one koji su za tebe važni.
Fragmentacija:
Da bi dostigao/la svoj glavni cilj, potrebno je postaviti nekoliko manjih, kratkoročnih ciljeva. Tako jedan veliki, “zastrašujući” cilj postaje lakše dostižan, a svaki manji korak donosi osjećaj uspjeha. Nakon nekog vremena shvatiš da si ostvario/la veliki cilj bez stalnog razmišljanja o njemu.
Sagorijevanje:
Ako ne postavimo kratkoročne ciljeve, stalno razmišljanje o krajnjem cilju može nas iscrpiti. Male, konkretne etape daju osjećaj napretka i pomažu da ostaneš motivisan/a i fokusiran/a.
Primjer: ako studiraš s ciljem da imaš prosjek preko 9,00 i sve ispite položene do jula, umjesto da paničiš – podijeli cilj na manje. Odredi koje predmete možeš položiti s desetkama i planiraj ostatak. To je snaga kratkoročnih ciljeva koji čuvaju tvoj fokus i sprečavaju sagorijevanje.
Vjerujemo da će ti ovakav način postavljanja ciljeva olakšati učenje, a ako ti zatreba pomoć – pronađi svog profesora i zakaži privatni čas na https://easypass.rs/